Zatvaranje Hormuškog moreuza uticalo bi na 20% globalnih zaliha energije.
Hormuški moreuz je strateški vitalan plovni put i ključna ruta za izvoz sirove nafte iz bliskoistočnih zemalja proizvođača nafte-kao što su Saudijska Arabija, Irak, Katar i UAE. Otprilike jedna-petina globalnih isporuka nafte prolazi kroz ovaj tjesnac. Nedavni izvještaj analitičara JPMorgan Chase-a uključivao je matematičku kalkulaciju: dijeljenje kapaciteta skladištenja sirove nafte na kopnu i moru u bliskoistočnim zemljama{4}}proizvodnicama nafte sa njihovim dnevnim proizvodnim kapacitetom. Zaključak je da bi, ako bi Ormuški moreuz bio potpuno zatvoren, ove zemlje{6}}proizvođačice morale prekinuti proizvodnju nakon 25 dana neprekidnog rada jer nafta ne bi mogla biti isporučena.
S obzirom na trenutne tenzije na Bliskom istoku, svi brodovlasnici su bili primorani objaviti prekid svih putovanja za teret koji prevoze brodovlasnici kao što su PIL, MSC, MSK, CMA, ONE i COSCO, bez obzira da li je teret već stigao u luku ili je na putu za luke u Perzijskom zaljevu.
CILINE: Za Bliski istok Crveno more, počevši od 2. marta, biće dodata WRS naknada za sljedeće kontejnere: teret na putu na brodu/teret koji još nije utovaren u luci porijekla, po standardnoj stopi od 2100/3200 USD (WRS USD 2100/3200 će se dodati za bilo koji teret na putu koji još nije stigao u luku). HL: Naknada za Bliskoistočno Crveno more je suspendovana; plan nastavka će biti objavljen naknadno u zavisnosti od situacije.
00CL: Rezervacija za teret sa Bliskog istoka je obustavljena; bit će dato dodatno obavještenje.
Od 2. marta 2026. godine, plovidba kroz Hormuški moreuz značajno se smanjila. Katar, veliki globalni izvoznik ukapljenog prirodnog gasa (LNG), najavio je obustavu proizvodnje LNG-a zbog napada na njegove pogone, što je pogoršalo zabrinutost zbog poremećaja globalnog snabdevanja energijom. You Ting, pomoćnik istraživača na Institutu za neutralnost i razvoj ugljika na Šangajskom univerzitetu Jiao Tong, rekao je ovom novinaru da se uticaj blokade Hormuškog moreuza na svjetsku ekonomiju uglavnom ogleda u povećanim troškovima trgovine energijom koji pokreću inflaciju. Prvo, zbog strukturnih izazova u opskrbi naftom i plinom, cijene nafte i plina rastu, a globalni industrijski referentni troškovi će brzo rasti, direktno povećavajući troškove proizvodnje i života. Drugo, premije za logistiku povećavaju globalne trgovinske troškove, a kao lančana reakcija, prisilni obilazak Rta dobre nade ili drugih alternativnih ruta smanjit će globalni promet kontejnera. Ovo sistemsko trenje će neizbježno povećati cijenu cjelokupne robe, potkopavajući ionako krhki rast globalne trgovine.
